Borba protiv pušenja danas više nije samo zdravstveno pitanje. Duvan predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema savremenog sveta, zbog čega mnoge države poslednjih godina uvode sve strože zakone i mere sa ciljem smanjenja broja pušača i zaštite stanovništva od duvanskog dima.
Prema podacima World Health Organization, duvan godišnje odnese više od 8 miliona života, uključujući i veliki broj nepušača izloženih pasivnom pušenju. Upravo zbog toga zemlje širom sveta pokušavaju da pronađu različite modele regulacije – od zabrane pušenja u zatvorenim prostorima do restrikcija reklamiranja i prodaje cigareta.
Kako je pušenje regulisano u Evropi?
Većina evropskih zemalja danas ima stroge propise kada je reč o pušenju u javnim zatvorenim prostorima. Restorani, kafići, javni prevoz, bolnice i škole u velikom broju država potpuno su zone bez duvanskog dima.
Pored zabrana pušenja, evropske države poslednjih godina uvode i:
- velika zdravstvena upozorenja na paklicama
- zabranu reklamiranja duvanskih proizvoda
- ograničenja za elektronske cigarete
- zabranu aromatizovanih cigareta
- povećanje akciza i cena cigareta
European Commission posebno ističe da je cilj ovih mera smanjenje broja mladih koji počinju da puše, ali i zaštita stanovništva od posledica pasivnog pušenja.
Zemlje sa najstrožim zakonima protiv pušenja
Australia – pionir „plain packaging“ paklica
Australija je među prvim državama uvela takozvano plain packaging pakovanje cigareta. To znači da su paklice standardizovane, bez prepoznatljivog dizajna i marketinških elemenata brendova, uz dominantna zdravstvena upozorenja i fotografije posledica pušenja.
Cilj je bio da cigarete postanu manje privlačne, posebno mladima.
Irska – među prvima zabranila pušenje u zatvorenom
Irska je 2004. godine postala jedna od prvih država koja je zabranila pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, uključujući barove i restorane. Ovaj model kasnije su preuzele brojne evropske zemlje.
Švedska – zemlja sa najmanje pušača u Evropi
Švedska danas ima jednu od najnižih stopa pušenja u Evropi. Stručnjaci navode da su kombinacija edukacije, zakonskih mera i promena životnih navika doprinele značajnom smanjenju broja pušača.
Novi Zeland – pokušaj stvaranja „generacije bez duvana“
Novi Zeland privukao je veliku pažnju planom prema kojem osobe rođene nakon određene godine nikada ne bi mogle legalno da kupuju cigarete. Iako su pojedini delovi strategije kasnije menjani, ideja je otvorila globalnu diskusiju o budućnosti duvanskih proizvoda.
Kako Srbija stoji kada je reč o pušenju?
Srbija i dalje spada među zemlje sa visokom prevalencom pušenja. Iako postoje zakoni koji regulišu pušenje u određenim zatvorenim prostorima, stručnjaci već godinama ukazuju da domaća regulativa nije u potpunosti usklađena sa najstrožim evropskim standardima.
Pušenje je zabranjeno u zdravstvenim ustanovama, školama i velikom broju javnih prostora, ali se u ugostiteljskim objektima i dalje mogu pronaći zone za pušače koje nisu dovoljno dobro odvojene od nepušačkih tako da je rizik od pasivnog pušenja veliki.
Istovremeno, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da su bolesti povezane sa pušenjem među vodećim uzrocima obolevanja i smrtnosti u Srbiji, posebno kada su u pitanju kardiovaskularne i respiratorne bolesti.
Zašto države uvode sve strože mere protiv pušenja?
Cilj regulacije nije samo smanjenje broja pušača, već i zaštita nepušača, posebno dece.
Pasivno pušenje povezuje se sa:
- većim rizikom od bolesti srca
- respiratornim bolestima
- astmom kod dece
- infekcijama disajnih puteva
- povećanim rizikom od malignih bolesti
Zbog toga se poslednjih godina sve više govori i o zabrani pušenja na otvorenim javnim mestima poput parkova, plaža i prostora u blizini škola.
Elektronske cigarete – novi izazov
Pored klasičnih cigareta, države danas pokušavaju da regulišu i tržište elektronskih cigareta i nikotinskih proizvoda. Poseban problem predstavlja njihova popularnost među adolescentima i mladima.
World Health Organization upozorava da nikotin može negativno uticati na razvoj mozga kod mladih osoba, zbog čega mnoge države pooštravaju pravila reklamiranja i prodaje ovih proizvoda.
Da li zakoni protiv pušenja zaista daju rezultate?
Istraživanja pokazuju da kombinacija:
- edukacije
- zabrane reklamiranja
- viših cena cigareta
- ograničenja pušenja u javnim prostorima
- podrške za prestanak pušenja
može značajno doprineti smanjenju broja pušača.
Upravo zato stručnjaci smatraju da borba protiv pušenja mora uključivati i zdravstveni sistem, obrazovanje, zakonodavstvo i širu društvenu podršku.
Da li će svet jednog dana biti bez cigareta?
Iako potpuna zabrana cigareta za sada deluje kao dalek scenario, globalni trend jasno pokazuje da sve više država pokušava da smanji izloženost stanovništva duvanskom dimu i nikotinskoj zavisnosti.
Borba protiv pušenja danas nije samo pitanje individualne odluke, već i pitanje javnog zdravlja, prevencije i zaštite budućih generacija.



