Alergija oka, stručno nazvana alergijski konjunktivitis, česta je tokom sezone polena, naročito u vreme cvetanja ambrozije. Postoji više vrsta alergijskog konjunktivitisa, koje se razlikuju prema okidačima, trajanju i mogućem uticaju na oko – od najčešćeg sezonskog oblika do ređih, ali ozbiljnijih vernalnog i atopijskog keratokonjunktivitisa.
Crvene, suzne i nadražene oči česte su tokom sezone polena, naročito u vreme cvetanja ambrozije. Međutim, gotovo iste tegobe mogu izazvati virusne i bakterijske infekcije, suvo oko, nadražujuće materije iz okoline, pa čak i nepravilna upotreba kontaktnih sočiva.
Razlika nije nevažna: alergija se ne leči antibioticima, dok pojedine infekcije i oboljenja rožnjače zahtevaju brz pregled oftalmologa. Iako se uzrok ne može uvek pouzdano utvrditi samo na osnovu simptoma, način na koji su tegobe počele i izgled sekreta mogu dati važne smernice.
Kako izgleda alergijski konjunktivitis (alergija oka)?
Alergijski konjunktivitis nastaje kada konjunktiva, tanka sluzokoža koja prekriva beonjaču i unutrašnju stranu kapaka, dođe u kontakt sa alergenom. Kod sezonskih alergija najčešći okidači su poleni trava, drveća i korova, uključujući ambroziju. Tokom cele godine probleme mogu izazivati grinje, buđ i životinjska perut.
Najkarakterističniji simptom alergije oka jeste svrab. Oči su obično crvene, suze, kapci mogu biti otečeni, a javlja se i osećaj peckanja ili prisustva peska u oku. Sekret je najčešće vodenast, mada ponekad može biti rastegljiv i sluzav.
Tegobe se uglavnom javljaju na oba oka, mada ne moraju biti jednako izražene. Često su udružene sa kijanjem, svrabom nosa, curenjem ili zapušenošću nosa. Pojačavaju se nakon boravka napolju ili u prostoru u kojem je prisutan određeni alergen.
Za razliku od infekcije, alergijski konjunktivitis nije zarazan.
Svrab je važan trag, ali nije dovoljan za dijagnozu
Izražen svrab koji zahvata oba oka snažno govori u prilog alergiji. Ipak, nijedan pojedinačni simptom ne može potpuno pouzdano razlikovati alergijski, virusni i bakterijski konjunktivitis.
| Karakteristika | Alergijski konjunktivitis | Virusni konjunktivitis | Bakterijski konjunktivitis |
|---|---|---|---|
| Svrab | Veoma čest i izražen | Moguć, ali obično blag | Ređe dominantan |
| Zahvaćenost očiju | Najčešće oba oka | Često počinje na jednom, pa prelazi na drugo | Jedno ili oba oka |
| Sekret | Vodenast ili sluzav | Pretežno vodenast | Gušći, žut ili zelenkast |
| Kapci nakon spavanja | Mogu biti otečeni | Mogu biti blago slepljeni | Često slepljeni gustim sekretom |
| Prateći simptomi | Kijanje, svrab i curenje nosa | Prehlada, bol u grlu, ponekad uvećani limfni čvorovi | Obično bez simptoma alergije |
| Zaraznost | Nije zarazan | Veoma zarazan | Može biti zarazan |
Virusni konjunktivitis često počinje na jednom oku, a zatim se prenosi na drugo. Sekret je uglavnom vodenast, a mogu mu prethoditi simptomi respiratorne infekcije. Bakterijski oblik češće prati gust, gnojni sekret zbog kojeg su kapci naročito ujutru slepljeni.
Ipak, granice nisu uvek jasne. Vodenast sekret ne isključuje infekciju, kao što ni slepljeni kapci sami po sebi ne dokazuju da je reč o bakteriji.
Zašto tableta protiv alergije ponekad ne pomaže očima?
Oralni antihistaminici mogu ublažiti kijanje, svrab i curenje nosa, ali njihov efekat na simptome oka nije uvek dovoljan. To je posebno primetno kod osoba kojima su crvenilo, svrab i suzenje očiju dominantne tegobe.
Za očne simptome često su delotvorniji lokalni antihistaminici u obliku kapi, jer lek dospeva neposredno na mesto alergijske reakcije. Savremene kapi često imaju dvostruko dejstvo: blokiraju dejstvo histamina i stabilizuju mastocite, ćelije iz kojih se oslobađaju supstance odgovorne za alergijske simptome.
Važno je znati i da pojedini oralni antihistaminici mogu smanjiti lučenje suza i pojačati osećaj suvoće i peckanja. To ne znači da ih treba izbegavati kada su potrebni zbog alergijskog rinitisa, već da terapiju treba prilagoditi simptomima koji preovlađuju.
Alergijski konjunktivitis – Koje kapi se koriste?
Kod blagih tegoba olakšanje mogu doneti hladne obloge i ispiranje alergena sa površine oka. Veštačke suze mogu razrediti i ukloniti deo alergena, ali ne zaustavljaju samu alergijsku reakciju. O njihovom izboru i primeni govorićemo detaljnije u posebnom tekstu o suvom oku i veštačkim suzama.
Kada su svrab i crvenilo izraženiji, koriste se antialergijske kapi. Najčešće je reč o lokalnim antihistaminicima ili preparatima koji istovremeno deluju antihistaminski i stabilizuju mastocite. Neke kapi deluju brzo, dok je kod preparata sa pretežno preventivnim dejstvom potrebno vreme da se postigne pun efekat. Zbog toga mogu biti najkorisnije kada se započnu neposredno pre očekivane sezone alergija, prema savetu lekara ili farmaceuta.
Ukoliko simptomi ne prolaze uprkos pravilnoj primeni terapije, potrebno je proveriti dijagnozu. Crveno oko nije uvek posledica alergije.
Kapi koje „izbeljuju” oko nisu rešenje za alergiju
Preparati koji sužavaju krvne sudove oka mogu brzo smanjiti crvenilo, ali ne leče uzrok alergije. Ako se koriste često ili duže nego što je preporučeno, nakon prestanka dejstva može se javiti ponovno, ponekad još izraženije crvenilo.
Poseban oprez potreban je sa kortikosteroidnim kapima. One mogu veoma efikasno smiriti ozbiljnu upalu, ali se koriste isključivo po preporuci i pod nadzorom oftalmologa. Nepravilna ili dugotrajna primena može povećati očni pritisak, doprineti nastanku glaukoma i katarakte ili pogoršati određene infekcije oka.
Antibiotik nije univerzalni lek za crveno oko
Antibiotske kapi ne deluju ni na alergijski ni na virusni konjunktivitis. Zbog toga ih ne treba primenjivati na svoju ruku, koristiti ostatke ranije terapije niti pozajmljivati preparat od druge osobe.
Čak ni prisustvo sekreta ne znači automatski da je antibiotik potreban. Veliki broj blagih bakterijskih konjunktivitisa može proći spontano, dok odluka o terapiji zavisi od uzrasta, intenziteta tegoba, nalaza oka i faktora rizika. Naročito je važno da preparat bude sterilan i da vrh bočice ne dodiruje oko, trepavice ili prste.
Detaljna uputstva o pravilnom ukapavanju i korišćenju očnih masti treba povezati sa našim posebnim tekstom o pravilnoj primeni preparata za oči.
Alergijski konjunktivitis – Da li treba trljati oči kada svrbe?
Trljanje kratkotrajno donosi olakšanje, ali dodatno podstiče oslobađanje histamina i može pojačati svrab, crvenilo i otok. Intenzivno i često trljanje može oštetiti površinu oka, a kod osoba sklonih određenim oboljenjima rožnjače predstavlja dodatni rizik.
Bolje je staviti hladnu oblogu preko zatvorenih kapaka i primeniti odgovarajuće kapi. Ako je u pitanju infekcija, dodirivanjem očiju mikroorganizmi se lako prenose na ruke, predmete i druge osobe.
Poseban oprez kod kontaktnih sočiva
Osoba koja nosi kontaktna sočiva treba da ih skine čim se pojave crvenilo, bol, sekret ili naglašena osetljivost oka. Sočiva se ne vraćaju dok se simptomi potpuno ne povuku i dok ne bude jasno šta ih je izazvalo.
Bolno i crveno oko kod korisnika kontaktnih sočiva ne treba automatski pripisati alergiji ili običnom konjunktivitisu. Postoji mogućnost infekcije rožnjače, koja može brzo ugroziti vid i zahteva hitan pregled.
Kada je potreban pregled oftalmologa?
Alergijski konjunktivitis može biti veoma neprijatan, ali obično ne izaziva jak bol niti trajno slabljenje vida. Pregled je potreban ako se simptomi prvi put javljaju, dijagnoza nije jasna, tegobe traju ili se pogoršavaju uprkos terapiji.
Brzu procenu oftalmologa zahtevaju:
- bol u oku, a ne samo peckanje ili svrab;
- jaka osetljivost na svetlost;
- smanjen ili zamagljen vid koji ne nestaje nakon treptanja;
- izrazito crvenilo samo jednog oka;
- promena ili zamućenje rožnjače;
- povreda oka ili kontakt sa hemikalijama;
- crveno i bolno oko kod osobe koja nosi kontaktna sočiva;
- naglo pogoršanje ili izražen otok oka i okolnog tkiva.
Kod novorođenčadi, osoba sa oslabljenim imunitetom i pacijenata koji su nedavno operisali oko prag za odlazak lekaru treba da bude posebno nizak.
Alergija i infekcija ponekad mogu postojati istovremeno
Češanje i trljanje nadraženih očiju, dodirivanje neopranim rukama i oštećenje površine oka mogu olakšati nastanak dodatne infekcije. Zato promena karaktera sekreta, pojava bola ili pogoršanje simptoma zahtevaju novu procenu, čak i kada osoba već zna da ima sezonsku alergiju.
Najvažniji trag za alergiju predstavlja izražen svrab oba oka, naročito kada ga prate kijanje i svrab nosa. Ipak, crveno oko nije dijagnoza. Izbor kapi zavisi od uzroka, a antibiotici, kortikosteroidi i preparati za trenutno uklanjanje crvenila ne bi trebalo da se koriste bez jasne potrebe i stručnog saveta.
Da li kućni ljubimci mogu izazvati alergiju oka?
Mogu. Alergeni iz peruti, pljuvačke i sekreta kože pasa i mačaka mogu dospeti na konjunktivu i izazvati svrab, suzenje i crvenilo, često udružene sa kijanjem i curenjem nosa. Problem nije sama dlaka, već alergeni koji se na njoj i u kućnoj prašini zadržavaju. To ne znači da se ljubimca treba odreći: dijagnozu treba potvrditi alergološkim testiranjem, a izloženost smanjivati ciljanim merama i odgovarajućom terapijom.
Reference
- Leonardi A, et al. Allergic Conjunctivitis Management: Update on Ophthalmic Solutions. Current Allergy and Asthma Reports. 2024. PubMed
- American Academy of Ophthalmology Preferred Practice Pattern Cornea/External Disease Panel. Conjunctivitis Preferred Practice Pattern. Ophthalmology. 2024;131(4):P134–P204. DOI
- Kim MS, Tauber J. Clinical considerations and recommended diagnostic algorithm for the differential diagnosis of conjunctivitis: a clinical practice review. Annals of Eye Science. 2025. Članak
- Azari AA, Arabi A. Conjunctivitis: A Systematic Review. Journal of Ophthalmic & Vision Research. 2020;15(3):372–395. PubMed
- Bielory L, et al. ICON: Diagnosis and management of allergic conjunctivitis. Annals of Allergy, Asthma & Immunology. 2020;124(2):118–134. PubMed
- Chan VF, et al. A Systematic Review of Clinical Practice Guidelines for Infectious and Non-infectious Conjunctivitis. Ophthalmic Epidemiology. 2022. PubMed




