Brojne studije uključujući i onu čiji je inicijator bio Evropski parlament ne samo da nisu pokazale da pomeranje sata ima pozitivan efekat već su da prelazak sa zimskog na letnje računanje vremena i obrnuto negativno utiče na zdralje ljudi, poljoprivredu i bezbednost u saobraćaju.
Promene računanja vremena u proleće (letnje računanje vrmena, eng Daylight Saving Time) i jesen (povratak na „standardno” vreme), odražavaju se na naš unutrašnji biološki sat (cirkadijalni ritam) kojim se ne regulišu samo periodi spavanja i budnog stanja već i mnoge endokrine funkcije.
Organizmi koji žive na zemlji kao odgovor na promenu okoline i adaptaciju, razvili su unutrašnji biološki sat. Ovaj sat reguliše brojne fiziološke procese kao što su hranjenje, spavanje, telesna temperatura, sekrecija hormona, metabolizam. Naš unutrašnji sat, precizno usklađuje fiziološke procese periodima dana. Kada biološki sat i životni stil nisu usklađeni organizam pati i može biti povećan rizik za razvoj bolesti.
pomeranje sata uzrokuje poremećaj ritma što može dovesti do umora i nesanice ali i razvoja teške bolesti poput karcinoma, dijabetesa, gojaznosti, metaboličkog sindroma i depresije.
Savremeni čovek u proseku spava dva sata kraće u odnosu na čoveka pre nekoliko desetina godina. Pomeranjem sata i letnjim računanjem vremena izgubimo jedan sat, obično onaj koji je rezervisan za spavanje. Na pomeranje sata ljudi različito reaguju. Kod većine deregulacija ritma je privremena i prilagođavanje traje do nedelju dana. Međutim, neki ljudi se nikada potpuno ne prilagode letnjem računanju vremena.
Istraživači u Kanadi su ustanovili značajno povećanje broja saobraćajnih nezgoda prvi radni dan nakon pomeranja sata odnosno smene zimskog i letnjeg računanja vremena. Podaci američkog Nacionalnog instituta za sigurnost i zdravlje pokazali su da su ozbiljnost i broj nesreća na radu povećani prvog ponedeljka od pomeranja vremena.
Švedska studija pokazala je da je u prva tri dana od pomeranja sata povećana učestalost srčanog udara.
U jesen časovnik se pomera jedan sat unapred pa tako gubimo jedan sat dnevnog svetla što može podstaći neraspoloženje, depresiju, pojavu nekih mentalnih bolesti. Prema studiji koja je sprovedena u Danskoj, nakon jesenjeg pomeranja sata, broj slučajeva depresije raste za 11%. Postepeno u toku prvih deset nedelja ovaj broj opada. Pomeranje sata kako unapred tako i unazad, povezano je sa povećanim brojem samoubistava među muškarcima, pokazala je australijska studija.
Vraćanje časovnika sa letnjeg na zimsko računanje ima i svojih dobrih strana. Jedan sat dužeg sna čini nas odmornijim pa je to najverovatnije razlog zašto se beleži nešto manji broj saobraćajnih nezgoda. U ponedeljak nakon vraćanja včasovnika na standardno računaje vremena zabeležen je i manji broj srčanih udara.
Kolika važnost usklađenosti unutrašnjeg biološkog sata, govore i rezultati nedavno objavljenog istraživanja o povezanosti „popravke” biološkog sata u ćelijama tumora raka kože i debelog creva sa smanjenjem razmnožavanja ovih ćelija i rasta tumora.
Operacije srca i cirkadijalni ritam
Istraživanje objavljeno u časopisu Lancet, pokazalo je da je srce mnogo jače u popodnevnim satima nego ujutru pa je preporuka da se zahtevne operacije poput zamene srčanog zalistka obavljaju u popodnevnim satima.
Komplikacije su uvek moguće ali je istraživački tim utvrdio da je ishod kod 54 bolesnika od 298 operisanih u jutarnjim satima, bio nepovoljan što je skoro duplo više u odnosu na pacijente koji su operisani u popodnevnim satima (postoperativne komplikacije zabeležene su kod 28 od 298 operisanih). Nemoguće je sve operacije na srcu obavljati u popodnevnim satima ali bi bilo dobro da u popodnevnim satima budu operisani najrizičniji pacijenti.
Published on: Mar 14, 2018 at 21:35
Update on: Mar 24, 2023 at 20:15