Da li se rast deteta može predvideti

Sadržaj teksta

Na rast deteta utiču nasledne osobine i socijalne okolnosti, ali dominatno genetika. Rast deteta je potrebno pratiti i ako rast za uzrast nije regularan, reagovati na vreme.


I dok na pitanje “koliko imate kilograma” čak i vitki smanjuju broj za bar neki kilogram… (to mi je oduvek bilo simpatično u savetovalištu za ishranu), na pitanje kolika vam je visina, po pravilu, dobijam odgovor koji tu cifru povećava. Bar malo, par desetina milimetara.

Želja za još kojim centrimetrom visine je univerzalno prisutna, kao usađena u predrasudu da ona znači nešto „bolje”, nešto „važno”, „vrednije”. Predrasuda ili ne, nevažno… i vaše dete će poželeti da poraste još malo.

Koliko će? Da li možemo da pretpostavimo? Da li se rast deteta može pratiti?

I zapravo najvažnije: da li se lako može uočiti, ako rast deteta za uzrast nije regularan, da se na vreme reaguje. Na sva postavljena pitanja odgovor je DA, može!

Šta utiče na rast deteta

Na rast detata utiču nasledne osobine i socijalne okolnosti, ali dominatno genetika. Genetski potencijal rasta ili ciljnu visinu možete lako sami izračunati na osnovu visine oba roditelja.

Ciljna visina dečaka (cm) = (Visina oca + Visina majke):2+6,5cm

Ciljna visina devojčica (cm) = (Visina oca + Visina majke):2- 6,5cm

Visina oba roditelja je dakle bitna, ali ne treba zanemariti bliske srodnike, čak i iz prošlih generacija. I njihova visina utiče na potencijal rasta deteta. Tako nije neobično da baka ili deka po maminoj ili tatinoj liniji, čiju četvrtinu gena nosimo, odredi niži rast deteta i ako su roditelji visoki.

Očekivani rast u odnosu na uzrast

Prosečna visina, ili dužina na rođenju dečaka je oko 51,5cm (težina je oko 3625g). Devojčice su santimetar kraće (3475g teške).

Rast je najintenzivniji u prva tri meseca života, pa do godinu dana. Vaše dete će verovatno biti dvostruko više od postignute visine sa navršene dve godine. Prosek u tom uzrastu je 87 centimetara, dakle visina sa dve godine puta dva.

Posle treće godine života rast se ujednačava i iznosi 5 do 7,5cm godišnje (a uobičajeno težina raste za 2 do 3kg). Dakle, predškolarac i školarac prosečno raste 6 centimetara godišnje. Rast manji od 5 centimetara traži pažnju.

Pre pubertet rast se usporava, a zatim ga adolescentska dob ubrzava, nešto intenzivni je u dečaka. Visinu određuje period puberteta.

Kod devojčica on počinje obično između deset i po i jedanaest godina i završava se ranije. Uspostavljanje menstrualnog ciklusa praktično znači prestanak daljeg rasta (obično je to 15 godina). Pubertet dečaka počinje oko trinaeste godine, a intenzivniji rast se očekuje oko petnaeste. Rast se gotovo u potpunosti završava  oko 17 godina, retko i tek po koji santimetar do dvadesetih. Važno je naglasiti da 80 odsto telesne visine dete dostiže pre puberteta.

Kako pratiti rast deteta

Odojčad treba meriti šest puta u prvoj godini života, dva puta u drugoj, jednom godišnje do kraja adolescencije. Svaka sumnja da postoji poremećaj rasta obavezuje na češće merenje. U školskom uzrastu bar dva puta godišnje. Odstupanja od standardnih grafikona rasta iziskuju konsultaciju pedijatra i dečijeg endokrinologa.

Zabluda je da će problem rasta, ako postoji, rešiti pubertet. Mnogo je svrsishodnije rano otkriti poremećaj rasta i tražiti savet ili pomoć stručnjaka. Redovni sistematski pregledi su zato veoma važni. Rano otkrivanje problema sa rastom pruža veće izglede da terapija bude potpuno uspešna. To ne znači da je kasno za početak lečenja u pubertetu, i da je učinak nemoguć. U svakom slučaju pubertet deteta je zadnji čas da reagujete.

Pravilna ishrana i sport su bitni

O razlozima koji mogu dovesti do poremećaja rasta, a nisu malobrojni vam ja neću pisati. Dijagnostiku prepuštam endokrinologu pedijatru. Međutim jedan od povoda koji vodi problemu rasta, a tiče se moje specijalnosti, može biti nepravilna ishrana i mala fizička aktivnost deteta.

Savremeni trendovi ishrane u kojima se potenciraju jedne a eliminišu druge grupe namirnica nisu za preporuku nikome, a posebno ne deci. Makronutrijenti sve tri grupe (ugljeni hidrati, masti i belančevine) su neophodni, kako biljnog tako i životinjskog porekla. Isto važi i za mikronutrijetne: vitamine i minerale. Veganstvo kao trend ishrane roditelja prenet na decu je jedan od pogrešnih načina hranjenja. Posledica su nedostatak vitamina B12 i gvožđa, neophodnih za normalan rast i razvoj.

Fizička neaktivnost usporava sve životne funkcije, pa i hormonske. Loša je iskoristljivost hrane koja neminovno vodi u metaboličke poremećaje. Zato pravilna ishrana i fizička aktivnost kao savet ne smeju da budu ponavljane fraze, bez realizacije. Danak zdravlju kod vaše dece biće prisutan. Roditelji, budite na strani svoje dece, potražite stručnjake i poslušajte njihovo mišljenje.

Možda će vas interesovati: Mala težina bebe na rođenju veliki problem sa zdravljem

Dr.sc med.Tatjana Mraović. Doktor medicine. Specijalista higijene i medicinske ekologije – dijetolog – nutricionista. Zaposlena u savetovalištu za ishranu Vojnomedicinske akademije. Njeno polje rada je dijetoterapija u prevenciji i lečenju hroničnih nezaraznih bolesti. Autor je više od 100 objavljenih naučnih radova. Konsultacije i prgled kod dr Mraović možete zakazati pozivom na broj: 063 24 20 30
NAJNOVIJI TEKSTOVI
Multilac-Odrasli2022_Baner 300x250
Štitasta žlezda eBook
Marsovci-zajedno-oglas-148x2082mm_page-0001