Pozitivan uticaj koji trešnje imaju na zdravlje poznat je od davnina. Hvalospeve su pisali još Stari Grci i Rimljani koji su njima lečili reumu. Danas je nauka utvrdila niz korisnih efekata koji nastaju konzumiranjem ovog voća i to nije sve, utvrđena je lekovitost i peteljki. Najveći proizvođač trešnji u svetu je Turska.
Stručnjaci raspoznaju čak 60 vrsti trešanja koje se razlikuju po veličini, obliku, boji. Sve su slatke i sočne i sadrže oko 80% vode i oko 2.1gr prehrambenih vlakana na 100gr. Kada tome dodamo veću količinu celuloze, pektina i kalijuma jasno je zašto su trešnje pronašle mesto u detoksikacijskim dijetama kao i onim za mršavljenje.
Trešnje su odličan izvor antioksidantnih materija, kalcijuma i gvožđa neophodnih za jake kosti i dobru krvnu sliku.
Crvena boja potiče od flavonoida. Što su trešnje tamnije sadrže više flavonoida koji predstavljaju prirodne protivupalne i antioksidantne supstance, pa nas tamnije trešnje efikasnije čuvaju od raznih zapaljenskih i degenerativnih bolesti.
Zahvaljujući flavonoidu cijanidinu, koji pored antioksidantne aktivnosti sprečava nekontrolisano razmnožavanje tumorskih ćelija, trešnjama se pridaju i antikancerogena svojstva.
Tamnocrvene trešnje ublažavaju simptome alergija i astme, smanjuju rizik za nastanak katarakte, ateroskleroze, Parkinsonove bolesti.
Otkriveno je da flavonoidi podstiču stvaranje kolagena koji je zaslužan za mladalački izgled kože, jaču hrskavicu i tetive zglobova.
Rezultati istraživanja uticaja konzumiranja svežih trešnji kao i soka, objavljeni u uglednom časopisu Journal of Nutrition ukazuju da uvrstavanje ovog voća na svakodnevni meni osoba koje pate od zapaljenskih bolesti zglobova (artritisa) doprinosi smanjenju zapaljenja za 20% i ublažavanju simptoma uključujući i bol.
Svakodnevno ispijanje čaše soka od trešnje mesec dana snižava nivo triglicerida i CRP-a (proteina koji je marker tj. pokazatelj zapaljenja) čime se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih sudova i srčanog udara, utvrdili su naučnici sa University of Michigen, University of Arizona i Brunswick Laboratories. Isti tim naučnika sproveo je i drugu studiju na eksperimentalnim životinjama i utvrdio da svakodnevno konzumiranje trešnji bilo u svežem obliku, sušenih ili kao sok tokom pet meseci, snižava ukupni holesterol za 26% a za 36% snižava nivo C reaktivnog proteina čime se rizik od rane smrti izazvane infarktom smanjuje za 65%.
Trešnje su odličan izvor kalijuma. Jedna šoljica trešanja sadrži istu količinu kalijuma kao i jedna banana. Kalijum u organizmu učestvuje u regulaciji nivoa natrijuma. Održavanje ravnoteže kalijuma i natrijuma važan je faktor prevencije nastanka hipertenzije.
Trešnje sadrže i melatonin koji pored blagotvornog delovanja na funkcije mozga deluje i umirujuće i doprinosi boljem spavanju.
Konzumiranje trešnji posebno se preporučuje osobama obolelim od gihta. Giht je vrsta zapaljenja zgloba – artritisa, koje nastaje usled taloženja kristala mokraćne kiseline u zglobovima osoba kod kojih je koncentracija mokraćne kiseline u krvi povećana. Istraživanja su pokazala da konzumiranje trešnji smanjuje rizik od napada gihta.
Kako odabrati trešnje
Prilikom odabira trešnji ne treba tragati za određenom sortom, dovoljno je izabrati trešnje što tamnije boje koje imaju črstu i sjajnu površinu, i sa peteljkom. Sveže, u frižideru mogu se čuvati do 6 dana.
Porcija svežih trešnji idealan je jutarnji međuobrok jer brzo podižu telesnu energiju i dobro utiču na probavu. Pored u svežem stanju, trešnje se koriste i za pravljenje raznih torti, kolača, pita.
Peteljke su lekovite
Peteljke trešnji su lekovite. Sadrže tanine, gorke materije, flavonoide i u narodnoj medicini koriste se kod tegoba sa mokrenjem kao i za izbacivanje bubrežnih kamenaca. Od peteljki se priprema čaj tako što se u 3dl ključale vode doda šaka osušenih i iseckanih peteljki, kuva minut do dva, procedi. Preporučuje se ispijanje šolje čaja tri puta na dan.
Kalorijska vrednost
Sveže trešnje imaju malu kalorijsku vrednost. Jedna trešnja ima samo oko dve do četiri kalorije dok 100 grama u proseku ima oko 50-80 kcal. Međutim, niska kalorijska vrednost i bogatstvo vlaknima nisu jedini aduti trešnje kada su u pitanju restriktivni režimi ishrane. Trešnja ima i nizak glikemijski indeks što znači da nakon konzumacije ovog voća ne dolazi do naglog porasta i nakon toga naglog pada nivoa šećera u krvi i samim tim nema napada gladi.
O bobičastom voću i dejstvu na zdravlje možete pročitati u našem tekstu, Moćne bobice