Trudnoća

Sadržaj teksta

Porast telesne težine u trudnoći ne bi smeo da bude veći od 11 do 13kg. Od toga fetus čini 3,4kg, posteljica i plodova voda 1,4kg, povećane dojke i materica oko 2,6kg. Ostatak čine metaboličke rezerve hranjivih materija u ostalim tkivima i gotovo dvostruko uvećan volumen krvi u odnosu na stanje pre trudnoće.

Telesna težina u trudnoći

Povećanje težine veće od 15kg ima za posledicu viÅ¡ak kilograma posle porođaja.

Trudnici je za čitavu trudnoću potrebno dodatnih 80 000 kalorija. Kada se ovaj iznos podeli sa 280 dana koliko trudnoća traje, dobijamo da su dnevne potrebe trudnica za samo 280 kalorija veće od potreba žena koje nisu u drugom stanju. Slikovitije, 280 kalorija sadrži na primer, jedna Å¡oljica sladoleda, pecivo sa sirnim namazom, sendvič sa tunjevinom. Trudnice često precenjuju potrebu za dodatnim kalorijama Å¡to rezultira velikim nepotrebnim povećenjem težine odnosno gojaznoÅ¡ću koja se teÅ¡ko reÅ¡ava nakon porođaja.

Trudnoća i fizička aktivnost

Ako je trudnoća uredna, fizičku aktivnost ne treba ograničavati ali je treba prilagoditi novom stanju. Kod žena koje u trudnoći redovno vežbaju i imaju dobru kondiciju porođaj traje kraće, manje je porođaja koji se zavrÅ¡avaju carskim rezom.

Želje za posebnim namirnicama

U prva tri meseca trudnoće verovatno zbog delovanja hormona trudnoće, horionskog gonadotropina, čija je vrednost u ovom periodu najviÅ¡a, često se razvija stanje poremećenog doživljavanja ukusa i mirisa hrane. Javlja se želja za određenom vrstom hrane dok se prema nekoj drugoj oseća odbojnost. Svesno ili ne, svaka trudnica ima u početku trudnoće svoj „posebni” jelovnik. NajčeÅ¡će se javlja želja za hranom kiselog ukusa kao Å¡to su krastavci, sok od citrusa. Javlja se i potreba za slatkom hranom poput kolača, džemova, čokolade.

Neobično je i to Å¡to trudnice često, kako i same kažu, ne mogu ni da pogledaju hranu koju su pre trudnoće jako volele. U neobičnost trudničke ishrane spade i čudna kombinacija namirnica u istom obroku.
Nije retkost da žene veruju da uzimanje određene hrane u trudnoći određuje karakteristike deteta, a takođe je i ustaljeno miÅ¡ljenje da majčino uzimanje neke namirnice čini da tu namirnicu i dete kasnije voli, međutim, objektivnih potvrda za ovo verovanje nema.

Minerali i vitamini u trudnoći

Potrebe trudnice za određenim vitaminima i mineralima su povećane. Jedan od njih je i kalcijum, za kojim je potreba povećana za 50%. Dobri izvori kalcijuma su mleko i mlečni proizvodi, brokoli, riba, zeleno lisnato povrće pa ih treba unositi u organizam bar četiri puta nedeljno.

Ako trudnica ne podnosi ove namirnice, od koristi je uzimanje suplemenata kalcijuma. Potrebe za gvožđem se udvostručuju pa na meniju treba da se Å¡to čeÅ¡će nađu crveno meso, riba, integralne žitarice, lisnato povrće. Suplementi gvožđa su dobrodoÅ¡li. Treba birati one koji lakÅ¡e „padaju” na želudac odnosno ne izazivaju mučninu, ne remete varenje i dobro se apsorbuju. Potrebe za folnom kiselinom u trudnoći su povećane a nedostatak rezultira greÅ¡kama u formiranju srca, nervnog sistema, i urinarnog trakta.

Tako se urođene srčane mane viđaju u 1 od 100 trudnoća a spina bifida 1-2 u 1000! Idealno je početi sa uzimanjem preparata folne kiseline nekoliko nedelja pre začeća, a potom tokom trudnoće i laktacije. Posebno dobri efekti postižu se preparatima koji imaju neki oblik 5-MTHF. Takva forma vitamina ne zahteva enzim za pretvaranje u bioloÅ¡ki aktivnu formu kao folna kiselina Å¡to je posebno važno ako se zna da svaki drugi čovek ima neku genetsku varijaciju ovog enzima koja ga usporava ili onemogućava.
Â

NAJNOVIJI TEKSTOVI
Marsovci-prebiotik-oglas-148x2082mm_page-0001
INSTA-2-1536x1536
Marsovci-zajedno-oglas-148x2082mm_page-0001