Čitanje doprinosi boljem zdravlju i blagostanju

Sadržaj teksta

Čitanje može produžiti životni vek rezultat je studije koja je objavljena u časopisu Social Science & Medicine. 

autor: Aleksandra Štimac


Vodeći istraživači sa Yale Univerziteta u svojoj studiji pokazuju da odrasli koji čitajući provedu više od 3,5 sata nedeljno žive duže i kvalitetnije u poređenju sa onima koji ne čitaju knjige. Istraživači nisu mogli da utvrde precizne mehanizme pomoću kojih čitanje može uticati na dugovečnost, ali su istakli da čitanje može povećati veze između moždanih ćelija što najverovatnije smanjuje rizik od neurodegenerativnih bolesti koje mogu skratiti životni vek.

Ankete pokazuju da oko 75% odraslih pročita bar jednu knjigu godišnje a ako ste u preostalih 25%, možda vas saznaje da čitanje unapređuje zdravlje i produžava život podstakne da televiziju barpovremeno zamenite knjigom.

Pet razloga za čitanje knjiga:

1. ČITANJE SMANJUJE STRES

Veruje se da stres doprinosi razvoju oko 60% svih bolesti a potvrđeno je da može da poveća rizik od moždanog udara i srčanih oboljenja za 50%, odnosno 40%. Naravno, nemoguće je potpuno eliminisati stres iz svakodnevnog života, ali možemo uticati da stres smanjimo i sprečimo da postane ozbiljan zdravstveni problem. Jedna od strategija je čitanje.

Prema studiji iz 2009. sprovedenoj na Sussex Univerzitetu u Velikoj Britaniji, čitanje može da smanji nivo stresa za čak 68%, što je više nego slušanje muzike ili odlazak u šetnju.

Koautor studije dr Dejvid Levis, neuropsiholog u Mindlab International Sussex i kolege, otkrili su da učesnici istraživanja koji tokom dana čitaju samo 6 minuta – bilo da su u pitanju novine ili knjiga – imaju usporeniji puls i smanjenu napetost mišića. „Nije bitno koju knjigu čitate, boraveći u svetu odabrane knjige, možete pobeći od briga i stresova svakodnevnog života i provesti neko vreme istražujući domen svoje mašte,” kaže dr David Levis i dodaje: “To je više od pukog odvlačenje pažnje, to je aktivno angažovanje mašte, jer su reči na štampanoj stranici stimulatori kreativnosti i ulaz u suštinsko izmenjeno stanje svesti. “ Studija sprovedena od strane istraživača sa Univerziteta u Liverpulu početkom ove godine pokazuje da 38% odraslih kategoriše čitanje kao svoj „krajnji lek za stres.“

2. ČITANJE POMAŽE OČUVANJE KOGNICIJE

Kako starimo, naš mozak „usporava“, i kognitivni zadaci koje smo možda nekad lako rešavali, kao što su pamćenje imena i ulica, mogu postati veliki izazov. Ali, prema brojnim studijama, čitanje može usporiti ili čak sprečiti kognitivno propadanje, i može pomoći u sprečavanju težih oblika kognitivnog oštećenja, kao što je Alchajmerova bolest.

U 2013. godini, studija istraživača sa Rush Univerziteta u Čikagu objavljena u časopisu Neurology otkriva da čitanje i druge mentalno stimulativne aktivnosti mogu usporiti demenciju. Rezultati podržavaju ranije studije koje pokazuju da starije osobe koji čitaju, igraju šah i učestvuju u drugim mentalnim izazovima imaju 2,5 puta manje šanse da obole od Alchajmerove bolesti.

3. ČITANJE POBOLJŠAVA SAN

Pametni telefoni su postali stalni neprijatelji našeg spavanje. Kako brza provera dešavanja na Facebook-u pre gašenja svetla može škoditi uspavljivanju?

Studija objavljena ranije ove godine u časopisu Social Science & Medicine otkriva da je korišćenje pametnog telefona pre spavanja povezano sa kraćim trajanjem spavanja i spavanjem slabijeg kvaliteta. Razlog tome je pre svega svetlost koju emituje uređaj a koja smanjuje proizvodnju melatonina u mozgu – hormona koji pomaže uspavljivanju.

Šta je bolji izgovor nego da zamenite svoj smartphone knjigom pre spavanja, nego rezulat istraživanja Mayo Clinic-e da stvarajnje rituala kao što je čitanje knjige pred spavanje „promoviše bolje spavanje i olakšava prelaz između budnosti i pospanosti.“

4. ČITANJE UNAPREĐUJE SOCIJALNE VEŠTINE

Neki ljudi vide knjige kao način da pobegnu iz stvarnog sveta i ljudi u njemu, ali istraživanja su pokazala da kada su u pitanju socijalne veštine, čitanje takođe ipak ima pozitivan uticaj.

Studija objavljena 2013. u časopisu Science, pokazuje da pojedinci koji čitaju beletristiku imaju bolju „teoriju uma“ – to jest, sposobnost da shvate sebe kao i verovanja, želje i misli drugih ljudi kao i da postižu mnogo bolje rezultate na testovima empatije. Autor studije Keith Oatlei sa Odeljenja za primenjenu psihologiju i ljudski razvoj na Univerzitetu u Torontu, Kanada, ukazuje na to da fikcija omogućava čitaocu da se poveže sa likovima, što može dovesti do povećanja empatije sa drugima u stvarnosti.

5. ČITANJE UTIČE NA INTELIGENCIJU

„Što više pročitate, više ćete znati. Što više učite, na više mesta ćete otići,“ napisao je jednom američki autor i ilustrator dr Seuss i sve ukazuje na to da je bio u pravu. Studije su pokazale da čitanje može povećati vokabular pojedinca, koji je povezan sa višim stepenom inteligencije. Istraživanje povezuje jače čitalačke sposobnosti osoba u mlađem uzrastu sa povećanom inteligencijom. Šta više, čini se da jače rane veštine čitanja ukazuju na to da će osoba biti inteligentnija u kasnijim godinama. Studija objavljena 2014. u časopisu Child Development otkrIva da deca sa boljom sposobnošću čitanja do uzrasta od 7 godina postižu bolje rezultate na testovima inteligencije od onih sa slabijom sposobnošću čitanja.

Zamenite gledanje televizije a posebno reality show-ova knjigom bar, zdravlja radi!

NAJNOVIJI TEKSTOVI
Multilac-Odrasli2022_Baner 300x250
Štitasta žlezda eBook
antiox-696x696