Mnogi ljudi su zabrinuti za svoju telesnu težinu kada jedu kasnije nego što je to uobičajeno. Preporuke kažu da ne treba jesti posle 8 sati uveče, a posebno ne noću. Ipak, treba upamtiti da je mnogo važnije šta jedemo, nego kada jedemo.
Jedenje i cirkadijalni ritam
Ideja o tome da jedenje tokom noći dovodi do porasta telesne težine potiče od rezultata studija rađenih na životinjama, koje pokazuju da organizam različito troši unete kalorije zavisno od doba dana. Neki naučnici smatraju da je jedenje tokom noći u suprotnosti sa našim cirkadijalnim ritmom, a to je 24-časovni ritam koji našem organizmu govori kada treba da spava, da jede, da se probudi…
Prema cirkadijalnom ritmu, noć je vreme za odmaranje, a ne za jedenje. Čak i nekoliko studija na životinjama podržava ovu teoriju. Kod miševa koji su jeli suprotno svom cirkadijalnom ritmu došlo je do značajnog povećanja telesne težine u odnosu na miševe koji su jeli samo tokom “radnih” sati, čak i kada su jeli istu količinu hrane.
Ipak, ne podržavaju sve studije na ljudima ovu teoriju. Studije na ljudima pokazuju da nije važno vreme kada se jede, već količina hrane koja se unese. Rezultati jedne obimne studije sprovedene na preko 1600 dece pokazali su da ne postoji povezanost između obedovanja posle 8 sati uveče i porasta težine. Međutim, kada su istraživači na jednoj drugoj studiji pratili 52 odrasle osobe, otkrili su da su oni koji su jeli posle 8 sati uveče ukupno dnevno unosili više kalorije nego oni koji nisu jeli tako kasno. Dodatne kalorije koje je unosila prva grupa ispitanika može dovesti do porasta telesne težine, tvrde autori ove studije.
Kada je ukupan unos kalorija unutar dnevnih potreba jedne osobe, do povećanje telesne težine neće doći samo zbog toga što ta osoba jede kasno uveče ili noću.
Osobe koje kasno jedu, jedu više
Jedno od objašnjenja za vezu između jedenja tokom noći i dobijanja u težini je tendencija da osobe koje kasno jedu unose ukupno više kalorija. Bez obzira na vreme, ukoliko unosite više kalorija nego što vam je potrebno, ugojićete se.
Istraživači su posmatrali vezu između vremena uzimanja obroka i ukupnog kalorijskog unosa kod 59 odraslih osoba. Primetili su da su oni koji su jeli neposredno pre odlaska na spavanje unosili više kalorija nego oni koji su poslednji obrok imali ranije. Jedna druga studija je otkrila da su ljudi koji su jeli između 11 sati uveče i 5 sati ujutro unosili skoro 500 kalorija više nego oni koji nisu jeli tokom noći. Tokom vremena prosečan “noćni” konzument je dobio 4,5 kg u telesnoj težini.
Sve ovo pokazuje da jedenje tokom noći može da dovede do porasta telesne težine samo ako se unosi previše kalorija.
Kasniji obroci utiču na izbor hrane
Ne samo da jedu veću količinu hrane, već osobe koje kasno jedu često biraju pogrešnu hranu. Tokom noći se češće bira nezdrava, hrana male nutritivne vrednosti, poput čipsa, gaziranih pića i sladoleda.
Dosta je razloga za to. Jedan je da je tokom noći ograničen pristup zdravoj hrani. Dobar primer za to su ljudi koji rade noćne smene i koji tokom noći najčešće prezalogaje neku nezdravu grickalicu.
Drugi razlog može biti emocionalno prejedanje. Važno je napraviti razliku između stvarne gladi i jedenja usled stresa, anksioznosti, dosade ili tuge.
Umor je takođe povezan sa povećanim unosom hrane i pojačanom željom za visoko-kaloričnom hranom. Ovo može biti usled hormonskih promena koje utiču na apetit usled nedostatka sna.
Ponovo dolazimo do toga da je važnije šta i koliko jedemo, nego kada jedemo. Ukoliko ste zaista gladni kasno uveče ili noću birajte namirnice niske kalorijske, ali visoke nutritivne vrednosti, kao što su:
- Štapići šargarepe ili celera sa humusom
- Komadići jabuke sa puterom od orašastih plodova
- Kokice bez dodataka
- Šaka smrznutih bobičastih plodova
Vreme obroka i njihova učestalost
Iako je ukupan broj kalorija koji unosimo ono što ima krajnji efekat na našu telesnu težinu istraživači pokazuju da postoje načini da regulišete apetit, a to je kroz pravo vreme i učestalost obedovanja. Na primer, brojne studije pokazuju da uzimanje visoko-kaloričnog doručka može da nas drži sitim duže vreme, pa čak i da spreči prejedanje tokom noći.
U jednoj studiji, osobe koje su unosile 600 kalorija za doručak imale su manji apetit i značajno manje epizoda gladi tokom dana nego one koje su unosile svega 300 kalorija za doručak. Naročito je smanjena žudnja za slatkišima tokom dana.
Treba imati u vidu da vam doručak možda neće biti potreban ukoliko jedete noću, bar ne u ono tradicionalno vreme za doručak. Takođe, treba razmotriti i mogućnost uzimanja više manjih obroka tokom dana, jer pojedine studije ukazuju da to može pomoći u regulaciji apetita i smanjenju osećaja gladi tokom dana.
Zaključak
Psihološki posmatrano, kalorije nemaju veću vrednost samo zato što je pao mrak. Nećete se ugojiti ukoliko kasno jedete dokle god ne prekoračujete dnevni kalorijski unos koji vam je potreban. Ipak, imajte u vidu da jedenje tokom noći povećava šansu da ćete napraviti loš izbor namirnica i time u stvari povećati šansu da se ugojite.