Dovoljno je da izađemo na hladan vazduh, čujemo neočekivan zvuk ili omiljenu pesmu i koža nam se naježi. Ista telesna reakcija javlja se kada nam je hladno, kada se uplašimo, ali i kada nas nešto duboko dirne. Zašto organizam na tako različite situacije odgovara na isti način?
Zamislite sledeću situaciju. Sedite u toploj sobi, slušate muziku i odjednom počinje deo pesme koji posebno volite. Osetite prijatne trnce niz leđa, a koža na rukama se naježi. Nije vam hladno. Niste se uplašili. Naprotiv, osećaj može biti izuzetno prijatan.
A ipak, vaše telo reaguje gotovo isto kao kada izađete napolje bez jakne.
Iza te naizgled jednostavne pojave krije se zanimljiva veza između kože, nervnog sistema i emocija.
Šta se zapravo događa kada nam se koža naježi?
Stručni naziv za ovu pojavu je piloerekcija.
U koži, uz koren svake dlake, nalazi se mali glatki mišić koji se naziva musculus arrector pili.
Kada se taj mišić kontrahuje, dlaka se podiže, a površina kože oko nje blago izboči. Tako nastaju karakteristične sitne neravnine koje nazivamo „naježenom kožom“.
Ovaj proces nije pod našom voljnom kontrolom. Njime upravlja autonomni nervni sistem, pre svega njegov simpatički deo, koji učestvuje u regulaciji brojnih automatskih telesnih reakcija.
Simpatički nervni sistem aktivira se u različitim situacijama – kada nam je hladno, kada smo uzbuđeni, uplašeni ili izloženi drugim snažnim nadražajima.
Zato piloerekcija može biti odgovor na sasvim različite događaje.
Zašto se naježimo kada nam je hladno?
Kod mnogih sisara podizanje dlake predstavlja važan mehanizam očuvanja telesne toplote.
Kada se dlake usprave, između njih se zadržava sloj vazduha koji smanjuje gubitak toplote.
Sličan princip možemo videti kod životinja sa gustim krznom.
Kod čoveka je, međutim, situacija drugačija.
Tokom evolucije izgubili smo veliki deo gustog telesnog pokrivača, pa podizanje relativno retkih dlaka više nema značajan izolacioni efekat.
Zato se naježena koža kod čoveka smatra uglavnom ostatkom nekada važnog mehanizma termoregulacije.
Kada nam je hladno, organizam se mnogo više oslanja na sužavanje krvnih sudova kože, drhtanje i druge načine očuvanja ili stvaranja toplote.
Ipak, stari refleks je ostao.
Zašto nam se koža naježi kada se uplašimo?
Sigurno ste primetili kako se mački nakostreši dlaka kada se uplaši ili oseti pretnju.
Podizanjem dlake životinja može izgledati veće, što potencijalno ima zaštitnu ulogu.
Kod čoveka se slična reakcija može javiti tokom straha ili iznenadnog uzbuđenja.
Kada mozak proceni da postoji moguća opasnost, aktiviraju se mehanizmi koji pripremaju organizam za reagovanje.
Srčani rad može da se ubrza, pažnja postaje usmerenija, a menjaju se i aktivnost znojnih žlezda i napetost pojedinih mišića.
U takvim okolnostima može se pojaviti i piloerekcija.
Međutim, važno je naglasiti da se čovek ne naježi svaki put kada se uplaši. Reakcija zavisi od intenziteta doživljaja, individualnih razlika i drugih okolnosti.
A zašto nam se koža naježi kada slušamo muziku?
Ovde priča postaje posebno zanimljiva.
Naježena koža nije rezervisana samo za hladnoću i neprijatna osećanja.
Može se pojaviti kada slušamo muziku koja nas snažno emotivno pokreće, gledamo dirljivu filmsku scenu ili prisustvujemo događaju koji u nama izaziva osećaj ushićenja.
Za ovaj doživljaj često se koristi izraz frison (frisson), koji označava kratkotrajni emocionalni talas praćen trncima, drhtajem ili osećajem naježenosti.
Istraživanja pokazuju da određeni muzički elementi mogu doprineti nastanku takvog doživljaja.
To mogu biti nagla promena intenziteta muzike, neočekivana harmonija, ulazak snažnog vokala ili postepeno pojačavanje zvuka.
U eksperimentalnom istraživanju objavljenom 2020. godine učestvovalo je 40 osoba koje su slušale različite verzije muzičkih kompozicija.
Promene glasnoće i pojedinih akustičkih karakteristika uticale su na učestalost prijavljenih emocionalnih trnaca, ali efekti nisu bili isti za sve kompozicije.
To sugeriše da reakcija ne zavisi samo od same melodije, već i od načina na koji je doživljavamo.
Ipak, subjektivni osećaj trnaca nije uvek praćen stvarnim podizanjem dlačica na koži.
Možemo imati snažan emocionalni doživljaj bez vidljive piloerekcije. [2,3]
Kakve veze sa naježenošću ima dopamin?
Veza između muzike i sistema nagrađivanja u mozgu posebno je zanimljiva istraživačima.
Studije snimanja mozga pokazale su da intenzivno zadovoljstvo tokom slušanja muzike može biti povezano sa aktivnošću moždanih struktura koje učestvuju u obradi nagrade, motivacije i emocija.
U poznatom istraživanju iz 2011. godine pokazano je da muzika koja izaziva snažno zadovoljstvo može biti praćena oslobađanjem dopamina u određenim delovima strijatuma.
Istraživači su uočili razlike između faze iščekivanja posebno prijatnog muzičkog trenutka i samog vrhunca emocionalnog doživljaja.
To je bio važan nalaz jer je pokazao da čak i apstraktni doživljaj, poput slušanja muzike, može aktivirati neurobiološke mehanizme povezane sa nagrađivanjem. [4]
Međutim, iz ovih nalaza ne treba zaključiti da dopamin neposredno izaziva podizanje dlačica na koži.
Emocionalno zadovoljstvo, subjektivni trnci i vidljiva piloerekcija povezane su, ali nisu identične pojave.
Zašto se neki ljudi naježe češće od drugih?
Neko će se naježiti gotovo svaki put kada čuje omiljenu pesmu, dok će druga osoba uživati u istoj muzici bez ikakve vidljive telesne reakcije.
Istraživanja ukazuju da postoje individualne razlike u doživljavanju emocionalnih trnaca.
Na reakciju mogu uticati lično značenje muzike, prethodna iskustva, emocionalna osetljivost i kontekst u kojem slušamo određenu kompoziciju.
U istraživanju objavljenom 2021. godine analizirano je 988 muzičkih numera koje su prethodno bile povezane sa izazivanjem emocionalnih trnaca.
U poređenju sa odgovarajućim kontrolnim numerama, muzika povezana sa trncima u proseku je imala određene karakteristike, uključujući izraženiju tužnu emocionalnu obojenost.
Međutim, to ne znači da nas samo tužna muzika može naježiti.
Naprotiv, emocionalni trnci mogu se javiti uz muziku koju doživljavamo kao radosnu, uzbudljivu, nostalgičnu ili dirljivu.
Važno je i to što ovakve studije uglavnom pokazuju povezanost, a ne dokazuju da određena muzička karakteristika sama po sebi izaziva naježenu kožu. [5]
Da li naježena koža znači da osećamo snažne emocije?
Ponekad, ali ne uvek.
Istraživači su pokušali da utvrde da li se piloerekcija može koristiti kao objektivan pokazatelj emocionalnog uzbuđenja.
Sistematski pregled objavljen 2022. godine obuhvatio je 24 istraživanja iz 21 naučnog rada.
Rezultati su pokazali da se emocionalna naježenost često javlja zajedno sa povećanjem električne provodljivosti kože, a u mnogim istraživanjima i sa ubrzanjem srčanog rada.
Ove promene podržavaju pretpostavku da u reakciji važnu ulogu ima simpatički nervni sistem.
Ipak, autori su ukazali na značajna ograničenja.
Većina istraživanja oslanjala se na subjektivne izveštaje ispitanika o osećaju trnaca, dok je samo mali broj studija objektivno merio podizanje dlačica.
Zbog toga još nije moguće precizno odrediti koje emocije najčešće izazivaju piloerekciju i zašto se ona kod nekih ljudi javlja češće nego kod drugih. [1]
Da li naježena koža može biti znak bolesti?
Povremeno naježena koža zbog hladnoće, straha ili snažnih emocija potpuno je normalna fiziološka reakcija.
Međutim, važno je razlikovati ovu pojavu od drhtavice praćene osećajem hladnoće, koja se može javiti tokom infekcija i povišene telesne temperature.
Ako se uz naježenost javljaju izražena drhtavica, visoka temperatura, slabost ili drugi simptomi bolesti, uzrok treba proceniti u skladu sa celokupnom kliničkom slikom.
Takođe, ponavljane neobjašnjive epizode naježenosti, naročito ako su praćene promenama svesti, neobičnim senzacijama ili drugim neurološkim simptomima, zaslužuju lekarsku procenu.
Sama naježena koža, bez drugih tegoba, najčešće nije razlog za zabrinutost.
Šta kaže nauka?
Naježena koža predstavlja zanimljiv primer kako jedan relativno jednostavan telesni mehanizam može biti uključen u veoma različite fiziološke i emocionalne reakcije.
Dobro je poznato da piloerekcija nastaje kontrakcijom sitnih mišića povezanih sa folikulima dlake, pod kontrolom autonomnog nervnog sistema.
Njena prvobitna uloga kod sisara povezana je sa očuvanjem toplote i reakcijama na pretnju.
Kod ljudi je, međutim, posebno zanimljiva emocionalna piloerekcija.
Naučna istraživanja potvrđuju povezanost snažnih emocionalnih doživljaja, aktivnosti autonomnog nervnog sistema i pojave naježene kože.
Ipak, još nije potpuno razjašnjeno zašto određeni emocionalni nadražaji izazivaju ovu reakciju, dok drugi ne, niti zašto se ona toliko razlikuje među ljudima.
Zato sledeći put kada vam se koža naježi tokom omiljene pesme, setite se da iza tog kratkog trenutka stoji složena komunikacija između mozga, nervnog sistema i kože.
I možda je najlepše upravo to što isti refleks koji nas je nekada štitio od hladnoće danas može pratiti trenutke u kojima nas nešto duboko dirne.
Literatura
- McPhetres J, Zickfeld JH. The physiological study of emotional piloerection: a systematic review and guide for future research. Int J Psychophysiol. 2022;179:6-20. doi:10.1016/j.ijpsycho.2022.06.010.
- Bannister S. A vigilance explanation of musical chills? Effects of loudness and brightness manipulations. Music Sci. 2020;3. doi:10.1177/2059204320915654.
- Mori K, Iwanaga M. Two types of peak emotional responses to music: the psychophysiology of chills and tears. Sci Rep. 2017;7:46063. doi:10.1038/srep46063.
- Salimpoor VN, Benovoy M, Larcher K, Dagher A, Zatorre RJ. Anatomically distinct dopamine release during anticipation and experience of peak emotion to music. Nat Neurosci. 2011;14(2):257-262. doi:10.1038/nn.2726.
- de Fleurian R, Pearce MT. The relationship between valence and chills in music: a corpus analysis. i-Perception. 2021;12(3):1-11. doi:10.1177/20416695211024680.




