Analgetici: Vrste, Primena i Bezbedna upotreba lekova protiv bolova

Analgetik
Sadržaj teksta

Potreban vam je analgetik, koji je za vas najbolji izbor uzimajući u obzir vrstu bola, neželjena dejstva, prisustvo drugih bolesti ili stanja. Odgovor ćete pronaći u našem tekstu.

Analgetici su lekovi koji se koriste u terapiji bola. Postoji više vrsta anagetika a gruba podela bila bi na neopiodine gde spadaju paracetamol, ibuprofen, acetil salicilna kiselina, opioidne gde spadaju morfijum i kodein, i adjuvantne.

Neopioidni analgetici tj lekovi protiv bolova često se koriste za blaže do umerene bolove, dok se opioidni koriste za umerene do teške bolove. Adjuvantni analgetici pomažu u kontroli bola koji se ne može adekvatno lečiti standardnim analgeticima. Važno je koristiti lekove protiv bolova prema uputstvima lekara zbog mogućih nuspojava i rizika od zavisnosti kod opioidnih lekova.

Šta je bol?

Prema definiciji Internacionalnog udruženja za istraživanje i tretman bola (International Association for the Study of Pain – IASP) bol je neprijatno senzitivno iskustvo udruženo sa postojećim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili iskustvo opisano u kontekstu takvog oštećenja.

Bol je najčešći simptom zbog kojeg se pacijenti javljaju lekaru i/ili farmaceutu i prva linija odbrane organizma, jasan znak da nešto nije u redu.

Bol je subjektivan, iako je prvenstveno fiziološki fenomen ujedno je i emocinalno-kognitivna reakcija – hoće li nadražaj biti protumačen kao bol ne zavisi samo od prirode nadražaja već i od iskustva, sećanja i emocija osobe.

Koje bolove razlikujemo?

Osnovna podela:

  • neuropatski bol – javlja se prilikom povrede, oštećenja ili bolesti koja pogađa nervni sistem;
  • nociceptivni bol – posledica aktivacije receptora za bol u koži, kostima, mišićima i mekim tkivima usled oštećenja.

Prema trajanju simptoma bol može biti akutan i hroničan.

Akutan bol je normalan fiziološki odgovor na podražaj, povredu ili akutno oboljenje. Hroničan bol posledica je dugotrajnih patoloških procesa u organizmu ili posledica oštećenja perifernog ili centralnog nervnog sistema. Hronični bolovi pored same fizičke patnje prate i psihosocijalne posledice usled dugotrajnog narušavanja kvaliteta života bolesnika.

Terapija bola

Pre odluke o terapiji bola svakako je neophodno da lekar i farmaceut od strane pacijenta prikupe sve neophodne informacije – procenu jačine bola (u obzir svakako uzeti subjektivni element osećaja bola), lokalizaciju bola, dugotrajnost, istovremeno korišćenje druge terapije, uzrast pacijenta.

Šta su analgetici?

Lekovi koji se propisuju u terapiji bola nazivaju se analgetici.

U analgetike spadaju:

  • analgoantipiretici;
  • nesteroidni antiinflamatorni lekovi (u daljem tekstu NSAIL);
  • opioidni analgetici (koji se propisuju od strane lekara specijaliste isključivo radi smanjenja najintezivnijih bolova koje pojedinac može da oseti).

Analgetici koji su u svakodnevnoj upotrebu su analgoantipiretici i NSAIL. Pojedini spadaju u OTC lekove i mogu se kupiti u apoteci bez neophodnog lekarskog recepta (bezreceptni analgetici), ali uz obevazan stručni savet farmaceuta, dok ostali spadaju u terapiju koja se izdaje isključivo na preporuku lekara.

Analgoantipiretici – Koji je najbolji analgetik za  bol i povišenu temperaturu?

Ukoliko vam treba lek koji će istovremeno delovati i na bol i na povišenu temperaturu prsvi izbor je lek iz grupe analgoantipiretika.

Imaju dve najvažnije indikacije, terapiju bola i povišene telesne temperature.

U ovu grupu lekova spadaju:

  • acetilsalicilna kiselina;
  • metamizol;
  • paracetamol;
  • propifenzazon

Acetilsalicilna kiselina

Acetilsalicilna kiselina se smatra najprodavanijim lekom na svetu, propisuje se za kratkotrajnu analgeziju kod zubobolje, glavobolje, za snižavanje povišene telesne temperature, pokazuje antireumatski i antiinflamatorni efekat te se preporučuje i kod reumatskih bolova, te bolova, upale u mišićima.

Acetilsalicilna kiselina i blokira koagulaciju krvi (preporučuje se isključivo nakon konsultacije sa lekarom).

Spada u OTC lekove i kupuje se u apoteci bez lekarskog recepta.

Lek se pije sa dovoljnom količinom tečnosti neposredno nakon ili tokom obroka.

Acetilsalicilna kiselina nije dozvoljena deci mlađoj od 16 godina, osobama koje boluju od astme, čira na želucu ili crevima (uključujući dvanaestopalačno crevo), ozbiljnog oštećenja funkcije bubrega, jetre ili srca, i pacijentima na terapiji oralnim antikoagulansima.

Ne preporučuje se upotreba acetilsalicilne kiseline kao analgetika i antipiretika tokom trudnoće i perioda dojenja.

Paracetamol

Paracetamol je uz acetilsalicilnu kiselinu najkorišćeniji analgoantipiretik i jedan od najkorišćenijih lekova na svetu. Ima snažno analgetičko i antipiretičko dejstvo. Dobro se resorbuje nakon oralne i rektalne primene. Neželjeni efekti posle primene terapijskih doza, u kontrolisanom vremenskom periodu, su veoma retki.

Preporučuje se kod glavobolje, zubobolje, grlobolje, bolova u mišićima i kostima, menstrualnih bolova, povišene telesne temperature kod prehlade i gripa i drugih infektivnih bolesti.

U odnosu na acetisalicilnu kiselinu ne nadražuje sluznicu želuca, te ga smeju uzimati i bolesnici sa želudačnim tegobama, sa čirem na želucu ili dvanaestopalačnom crevu, ne utiče ni na koagulaciju krvi te je dozvoljen i kardiološkim bolesnicima i pacijentima na terapiji antikoagulansima. Takođe, mogu ga uzimati i deca, u tu svrhu dostupan je u obliku sirupa i supozitorija.

Paracetamol je takođe OTC lek, pije se nezavisno od obroka, sa dovoljnom količinom vode.

Savetuje se pažnja pri upotrebi paracetamola kod pacijenata sa teškim oštećenjima jetre ili bubrega. Pored toga opasnost od predoziranja paracetamolom je moguća, jer je paracetamol najčešći učesnik višekomponentnih lekova u simptomatskoj terapiji prehlade i stanja sličnih gripu.

Stoga se ne preporučuje primena paracetamola, ili bilo kog leka ,,na svoju ruku”, bez konsultacije sa farmaceutom.

Primena paracetamola je dozvoljena tokom trudnoće i perioda dojenja.

Metamizol – analgetik za bol i grčeve

Ima izuzetno snažno analgetičko delovanje (čak slično dejstvu opoidnih analgetika), intezivno antipiretičko, spazmolitičko (ublažava grčeve mišića) i antiinflamatorno dejstvo.

Koristi se za lečenje intezivnog bola (posttraumatski i postoperativni) i snižavanje povišene telesne temperature koji ne reaguju na lečenje ostalim analgoantipireticima.

Može se izdavati samo uz neophodni lekarski recept. Metamizol može izazvati ozbiljno oštećenje koštane srži i poremećaj krvne slike i procenu o primeni ovog leka neophodno je da donese lekar.

Lek se ne preporučuje asmatičarima, osobama atopijske konstitucije, teškim bubrežnim bolesnicima, pacijentima koji boluju od hipotenzije i poremećaja cirkulacije, kao ni deci mlađoj od 18 godina.

Lek se uzima neposredno nakon ili tokom obroka sa dovoljnom količinom vode.

Primena metamizola je kontraindikovana tokom trudnoće i dojenja.

Strogo se preporučuje uzdržavanje od alkohola tokom terapije ovim lekom.

Propifenazon

Propifenazon se danas koristi kao deo kombinovanih lekova sa ostalim analgoantipireticima (uglavnom paracetamolom), nikada samostalno. Kombinovani analgetici preporučuju se za ublažavanje akutnog bola, kao što su glavobolja, zubobolja, dimenoreja, išijalgija, mijalgija.

Značajno je naglasiti da se kombinovani analgetici ne preporučuju kao hronična terapija, posebno ne bez prethodne konsultacije sa lekarom.

Propifenazon ima slične terapijske efekte poput metamizola, i takođe i slična neželjena dejstva – oštećenje koštane srži i poremećaj krvne slike.

Kombinovani analgetici u čiji sastav ulazi propifenazon spadaju u OTC lekove, međutim preporučuje se konsultacija sa farmaceutom pre odluke o primeni ovih lekova, farmaceut će upoznati pacijenta sa svim pednostima i ograničenjima terapije.

Takođe, preporučuje se uzdržavanje od alkohola tokom terapije ovim lekovima.

Kombinovani analgetici sa propifenazonom nisu dozvoljeni tokom trudnoće i perioda dojenja.

NSAIL

NSAIL ispoljavaju tri glavna efekata: antiinflamatorni, analgetički i antipiretički. Dati efekti postižu se dejstvom, tačnije inhibicijom enzima arahidonske ciklooksigenaze čime se dalje vrši inhibicija produkcije prostaglandina i tromboksana, medijatora upale odgovornih za upalu, bol i povišenu telesnu temperaturu.

Nesteroidni antiinflamatorni lekovi su među najviše korišćenim lekovima širom sveta, i u Srbiji su registrovani:

  1. ibuprofen;
  2. naproksen;
  3. ketoprofen;
  4. diklofenak;
  5. aceklofenak;
  6. acemetacin;
  7. ketorolak;
  8. nimesulid;
  9. meloksikam;
  10. etorikoksib.

Najčešći zajednički neželjeni efekti ove grupe lekova su gastrični – dispepsija, dijareja/opstipacija, mučnina i povraćanje, u nekim slučajevima krvarenje iz želuca i ulceracije. Potom mogu se javiti i osip, urtikarija, fotosenzitivne reakcije, akutna bubrežna insuficijencija, analgetska nefropastija, te poremećaji kostne srži i jetre, kao posledice neracinalne upotrebe, tj. zloupotrebe ove grupe lekova.

Rizik za pojavu krvarenja iz želuca ili creva, kao nažalost često i vrlo mogućih neželjeno dejstavo, povećava se sa dozama, hroničnom upotrebom, kod starijih osoba i kod pacijenata kod kojih je ranije dijagnostikovan čir. Ovo je svakako moguće i ukoliko je prisutna istovremena terapija lekovima koji povećavaju rizik od gastrointestinalnih problema, kao što su oralni kortikosteroidi, antikoagulansi, selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina.

Takođe, pacijenti sa zapaljenskim bolestima gastrointestinalnog trakta mogu pogoršati svoje stanje primenom NSAIL. Bol izazvan gastrointestinalnim problemima ne leči se ovom grupom lekova.

Takođe, savetuje se oprez kardiovaskularnim pacijentima, u slučaju hipertenzije i/ili insuficijencije srca, jer je zapaženo i u kliničkim studijama utvrđeno moguće zadržavanje tečnosti tokom primene lekova NSAIL grupe (smanjuju protok krvi kroz bubrege i tako dovode do zadržavanja soli i vode u organizmu) čime se umanjuje efekat lekova koji se primenjuju u lečenju kardiovaskularnih bolesti. Ovaj rizik se povećava sa povećanjem doza i dugotrajnom upotrebom. Takođe, zbog antitrombocitnog efekta, najveći broj NSAIL povećava rizik krvarenja i interreaguje sa antikoagulantnom terapijom.

Potencijal izazivanja kardiovaskularnih neželjenih delovanja nije isti za sve predstavnike ove grupe lekova.

Pacijenti koji osete vrtoglavicu, vertigo ili druge poremećaje centralnog nervnog sistema tokom upotrebe NSAIL (što su ređa ali moguća neželjena dejstva) treba da se uzdrže od upravljanja vozilima i rukovanja mašinama i da se obrate doktoru.

NSAIL se ne preporučuju pacijentima sa teškim oštećenjem srca, bubrega ili jetre.

 

Iako su pojedini NSAIL registrovani kao OTC lekovi koji se mogu kupiti bez lekarskog recepta ne savetuje se njihova upotreba ,,na svoju ruku“, i terapiji uvek treba pristupiti sa oprezom, kontrolom, uz minimalnu efikasnu dozu racionalni vremenski period, po savetu lekara i farmaceuta.

Ibuprofen – Za lečenje reumatskih bolesti, zubobolje, nakon operacije, zubobobolje

Ibuprofen se prvenstveno koristi za lečenje reumatskih bolesti – osteoartritisa, reumatoidnog artritisa, ankilozirajućeg spondilitisa, zapaljenja tetiva itd.

Takođe, kao analgetik ibuprofen se upotrebljava u terapiji zubobolje, bolova nakon operativnih zahvata, dismenoreje i glavobolje (uključujući migrenu), i kao antipiretik kod odraslih i dece.

Ibuprofen u dozama od 200 i 400mg spada u OTC lekove, dok je za više doze od 600 i 800mg neophodan lekarski recept.

Lek se pije neposredno nakon ili tokom obroka sa dovoljnom količinom vode.

Kada su deca u pitanju, baš kao i kod paracetamola, pojedinačna doza se određuje u odnosu na uzrast i telesnu masu deteta.

Ibuprofen nije dozvoljen tokom trudnoće, ali jeste tokom dojenja ako se uzima u preporučenoj dozi i u najkraćem mogućem roku.

Naproksen

Primenjuje se kod glavobolje, zubobolje, bolova u mišićima, bolova u leđima, reumatskih bolova, menstrualnih bolova i povišene telesne temperature. Naproksen je jak analgetik i lek izbora kod mnogih bolnih stanja.

Naproksen zavisno od doze je registrovan kao OTC lek ili kao lek koji se izdaje isključivo uz lekarski recept.

Naproksen nije dozvoljen tokom trudnoće i laktacije, kao ni deci ispod 12 godina.

Lek se uzima sa puno vode ili mleka, najbolje tokom ili odmah nakon obroka.

Naproksen u najmanjoj meri dovodi do pogoršanja kardiovaskularnih oboljenja, i propisuje se za terapiju bola za pacijente sa postojećom kardiološkom terapijom.

Ketoprofen

Kao jak analgetik i antiinflamatorni lek ketoprofen se propisuje za ublažavanje bolova nakon povreda, nakon operacija, tokom menstrualnog ciklusa, kod metastaza malignih tumora u kostima, kao i za kontrolu zapaljenja kod reumatskih oboljenja.

Ne sme se primenivati kod dece mlađe od 15 godina, trudnica i dojilja. Ketoprofen može značajno izazvati zadržavanje tečnosti u organizmu i savetuje se maksimalan oprez pri primeni kod kardioloških bolesnika.

Tokom terapije ketoprofenom savetuje se uzdržavanje od alkohola. Lek se uzima tokom obroka ili nakon obroka, sa punom čašom vode ili mleka.

Diklofenak – Za šta je dobar?

Diklofenak je jedan od najpopularnijih nesteroidnih antireumatika i njegova potrošnja je izuzetno velika.

Dostupan je u obliku tableta, retard oblika (modifikovano, postepeno oslobađanje u organizmu nakon digestije leka), gastrorezistentnih kapsula (rastvaranje u tankom crevu, a ne u želucu, radi minimalizacije negativnog dejstva na sluznicu želuca) i supozitorija.

Diklofenak se propisuje kao simptomatska terapija bola i inflamacije, kod različitih reumatskih stanja, kod bolnih posttraumatskim stanja kao što su uganuća, istegnuća, dislokacije (iščašenja), kod zubobolja, glavobolja, menstrualnih bolova.

Ovaj analgetik se ne preporučuje kod dece i adolescenata, trudnica i dojilja, kao i kod težih kardioloških bolesnika (potencijal za pogoršanje kardiovaskularnih oboljenja najizraženiji), starih lica, i lica sa izuzetno niskom telesnom masom.

Retard oblici diklofenaka kao i gastrorezistentne kapsule ne smeju se deliti, usitnjavati, otvarati, uzimaju se celi sa dovoljnom količinom tečnosti, najbolje nakon obroka.

Najbrži terapijski efekat se dobija primenom diklofenak supozitorija, a minimalne gastrične smetnje su nakon primene gastrorezistentnih kapsula.

Diklofenak se ne sme hronično uzimati duže od dva meseca zbog visoke opasnosti od oštećenja jetre i bubrega.

Aceklofenak – najjači analgetik?

Jedan je od najjačih antireumatika, propisuje se za simptomatsko lečenje bola i zapaljenske reakcije kod osteoartritisa, reumatoidnog artritisa i ankilozirajućeg spondilitisa.

Uzima se sa najmanje pola čaše vode, najbolje sa hranom.

Aceklofenak propisuje lekar, može imati jaka gastrična neželjena dejstva i ne preporučuju se deci, trudnicama i dojiljama.

Acemetacin

U Srbiji registrovan u obliku želatinoznih kapsula, jedan od najjačih NSAIL, kontinuirana upotreba je dozvoljena do 7 dana. Ne preporučuje se starijim licima, nije dozvoljen deci, trudnicama i dojiljama.

Propisuje se kod artritisa, postoperativnih bolova i zapaljenja, intezivnog bola u donjem delu leđa, nakon jačih povreda.

Ketorolak

Ima snažno analgetičko dejstvo, ublažava i otklanja bolove jakog i umerenog intenziteta. Propisuje se za kratkotrajni tretman akutnih bolova, koji po jačini često zahtevaju primenu opijatnih analgetika (postoperativni bolovi, renalne kolike, ortopedske traume, bolovi kod malignih bolesti).

Terapija sme najduže da traje kontinuirano do 7 dana, propisuje je isključivo lekar i ketorolak je lek koji svakako pacijenti ne bi smeli ,,uzimati na svoju ruku”. Ne preporučuje se starim licima, a kontraindikovan je kod dece, trudnica i dojilja.

Nimesulid

Nimesulid je analgetik koji se koristi  u terapiji akutnog bola i u terapiji primarne dismenoreje, i njegova potrošnja je izuzetno velika, iako je kontinuirana upotreba dozvoljena do maksimalno dve nedelje.

Dosupan je u obliku klasičnih i disperzibilnih tableta (koje se postepeno otapaju u ustima, te je apsorpcija leka u usnoj sluznici čime je i terapijski efekat brži).

Ne preporučuje se ženama koje pokušavaju da zatrudne, trudnicama, dojiljama, deci.

Tokom terapije preporučuje se uzdržanje od alkohola.

Meloksikam

Meloksikam spade u jače antiinflamatorne lekove i koriste se za smanjenje zapaljenja i bola u zglobovima i mišićima.

Analgetik meloksikam nije pogodan za terapiju pacijenata kojima je potrebno ublažavanje akutnih bolova.

Meloksikam može da maskira simptome infekcije (npr. povišenu telesnu temperaturu) što može dovesti do ozbiljnog pogoršanja stanja pacijenta, te u slučaju da se sumnja na infekciju bilo koje vrste svakako meloksikam treba izbegavati.

Može smanjiti mogućnost trudnoće, ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i deci.

Etorikoksib

Ovaj analgetik je Indikovan za primenu kod odraslih i adolescenata uzrasta od 16 godina i starijih, za ublažavanje simptoma osteoartritisa, reumatoidnog artritisa, ankilozirajućeg spondilitisa i bolova i znakova inflamacije povezanih sa akutnim gihtom, kao i za kratkoročno ublažavanje umerenih bolova nakon stomatološke intervencije.

Etorikoksib ne ispoljava efekat na trombocite te je dozvoljen za pacijente na postojećoj antikoagulacionoj terapiji.

Meloksikam i etorikoksib kao selektivni inhibitori ciklooksigenaze 2 (COX-2), enzima odgovoranog za produkciju medijatora zapaljenja, ne inhibirajući COX-1 ne utiču u značajnoj meri na gastrointestinalni trakt te se preporučuju za lečenje artritisa i bola kod pacijenata sklonih gastrointestinalnim tegobama.

Koji analgetik tj. koji lek protiv bolova je najbolji?

Ni jedan analgetik nije idealno rešenje za svaki/svačiji bol. Kao što je sam osećaj bola individualan, tako je i terapijski odgovor analgetika varijabilan za svakog pojedinca. Preporuke ,,probaj meni je baš pomoglo da me ne boli” nisu pametan niti siguran način za rešenje bolnih stanja.

Pored toga, baš kao i svaki drugi lek i analgetici mogu imati značajne neželjene efekte, posebno izražene kod starih osoba. Tačnije, glavne razlike između analgetika nisu u efikasnosti, već u bezbednosti primene, i pri izboru analgetika treba se vodi računa o neželjenim dejstvima, starosti pacijenta, pratećim oboljenjima i prisutnoj terapiji sa kojom analgetici mogu interreagovati.

I radi punog terapijskog efekta važno je pravilno doziranja, analgetici se mogu uzimati po potrebi, međutim kod hroničnih bolova redovna, tačno dozirana primena mnogo je delotvornija.

I iako se pojedini analgetici mogu kupiti bez neophodnog lekarskog recepta, pre odluke za primenu najbolje je uvek se posavetovati sa ekspertom za lekove – farmaceutom, koji će dati najbolji odgovor o izboru leka, benefitu, dužini i ograničenjima terapije, načinu primene i svakako o značaju odlaska kod doktora, kada je to neophodno.

Načelnik apoteke Filly pharm u Banatu, svojim raznovrsnim temama omogućila je da saveti farmaceuta budu dostupni i kroz PharmaMedicu. Aktivno učestvuje u radu Farmaceutske komore Srbije. Deo je tima koji se bavi kontinuiranom edukacijom farmaceuta i farmaceutskih tehničara. Tamara ja aktivna i na društvenim mrežama a njen profil – Pitaj farmaceuta obiluje korisnim savetima.
NAJNOVIJI TEKSTOVI
05-300x300
Post 2.2